preskoči na sadržaj
CUC cvrkuti:
Privatnost na društvenim mrežama - Google+ vs. Facebook

Sigurnost i privatnost na društvenim mrežama postaju zadnjih godina ozbiljne teme nerijetko prisutne u raznim medijima. Alati za društvene mreže uvelike slijede zahtjeve i pritiske korisnika te, u skladu s njima, unaprjeđuju i nadograđuju mogućnosti i opseg sigurnosnih postavki. Pogledajmo kako to izgleda u slučaju Facebooka i Googlea+.

Povijesno su se mnoge društvene mreže prilagođavale i mijenjale (a mijenjaju se i dalje konstantno) zbog zahtjeva i pritisaka svojih korisnika. Googleu je kasan ulazak u svijet društvenih mreža omogućio da postavi visoke standarde privatnosti i sigurnosti u odnosu na druge društvene mreže, pretežno u kontekstu jednostavnosti korištenja, a donekle i u poimanju svojih korisnika. No suparničke mreže, osobito Facebook, ih prate u stopu. 

Postavke privatnosti i sigurnosti

Svaka veća društvena mreža, ukoliko želi imati zadovoljne korisnike omogućuje im podešavanje različitih razina vidljivosti, odnosno pristupa vlastitim sadržajima i osobnim podacima. Taj pristup su Facebook i Google+ shvatili i primijenjuju ga. Od vrlo ograničenih i ponekad nelogičnih postavki privatnosti, danas korisnik može vrlo precizno omogućiti pristup svojim podacima i sadržajima samo pojedinim korisnicima, željenim grupama korisnika ili svima.

No, malo širi pogled na Facebook i Google+ otkriva neke sličnosti i različitosti. Važna razlika između Facebooka i Googlea+ jest način registracije novih korisnika. Za registraciju na Facebook potrebno je unijeti podatke poput imena, prezimena, datuma rođenja i adrese elektroničke pošte, putem koje se kasnije postupak registracije završava. Na ovaj način osoba se vrlo jednostavno može predstaviti kao netko drugi, jer se svi potrebni podaci za registraciju mogu vrlo jednostavno lažirati. Za prijavu na Google+ osoba mora stvoriti račun na Googleu koji za aktivaciju traži unos telefonskog broja na koji se osoba može javiti ili primiti SMS. Iako i ovim postupkom podaci mogu biti lažirani, postoji jača poveznica između virtualnog i stvarnog identiteta osobe.

Prikaz obrasca za otvaranje korisničkog računa na Facebooku

Slika 1 Prijavni obrazac za Facebook

Inicijalne postavke su do neke mjere slične i odražavaju suviše otvoren (nesiguran) pristup korištenju (društvene) mreže. Većina osobnih podataka kod Facebooka i Googlea+ originalno je dostupna svima, što nije preporučljivo. Izrazito je važno da korisnici posvete vrijeme podešavanju tih postavki i ograniče pristup osobnim podacima samo za svoje prijatelje. Ostavljanje podataka poput adrese stanovanja javno dostupnima može biti vrlo opasno! Prilikom dodavanja slika, poveznica ili sličnih sadržaja, inicijalne postavke su na Facebooku zatvorenije i postavljene da ih prijatelji i prijatelji prijatelja mogu vidjeti, dok inicijalne postavke kod Googlea+ ne postoje i korisnik ih mora unijeti.

Prikaz ekrana za podešavanje privatnosti na Google+

Slika 2 Inicijalne postavke popisa prijatelja na Googleu+

Važan aspekt sigurnosti i privatnosti na društvenim mrežama i alatima, na koji korisnici uglavnom ne obraćaju pažnju, jest jesu li njihove sigurnosne postavke dobro postavljene tijekom vremena. Naime, prilikom implementacije novih funkcionalnosti vezanih uz privatnost korisnika, ponekad se postavke promijene pa ih korisnik mora ponovo podešavati. Zato je važno pratiti novosti vezane uz društvene mreže kada objavljuju nove funkcionalnosti (Facebook objavljuje novitete u postavkama sigurnosti)). Korisnici Googlea+ moraju obratiti posebnu pažnju na svoje sigurnosne postavke jer je taj sustav još u razvoju i doživljava mnoge promjene.

Društvene mreže u obrazovanju?

Svi koji kažu da privatnost na društvenim mrežama nije zajamčena krajnjim korisnicima u pravu su. No to nebi smjelo obeshrabriti korištenje društvenih mreža. Posebice iz razloga što su one postale jedan od medija za učenje, informiranje i zabavu, kako u školi tako i u privatnom životu.




Datum: 24. 10. 2011. u 12:08 sati
Webfestival on delicious
preskoči na navigaciju