Prema izvještajima Inclusive Communications (podgrupa u okviru EU Communications Committee), u Europskoj Uniji čak 15% građana ima neku vrstu invaliditeta, odnosno poteškoće vezane uz vid, sluh, govor, motoriku ili pak specifične poteškoće učenja. U Hrvatskoj ima 429.421 osoba s invaliditetom prema popisu stanovništva iz 2001. godine, što čini više od 9,68 % ukupnog broja stanovnika RH.
Dok s jedne strane razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i sve veća dostupnost i uporaba računala i weba donosi osobama s invaliditetom brži i jednostavniji pristup informacijama i olakšanu komunikaciju, s druge strane se pojavljuju i nove prepreke koje im otežavaju ili onemogućuju pristup webu.
Pristupačan i upotrebljiv web dio je koncepta e-pristupačnosti (eng. e-accessibility), jednog od ključnih elemenata e-inkluzije, kojom se nastoji osigurati uključenost svih ljudi u informacijsko društvo. U tom kontekstu e-pristupačnost predstavlja otklanjanje tehničkih barijera i poteškoća na koje osobe s invaliditetom, starije osobe i ostali mogu naići ukoliko žele biti sudionici informacijskog društva.
Pravni okvir u EU-u
E-inkluzija predstavlja jedno od tri područja europske strategije „i2010“ – „Europsko informatičko društvo za rast i zapošljavanje“.
Nadovezujući se na priopćenje Europske komisije iz prosinca 2008. – „Prema pristupačnom informacijskom društvu“ i zaključke Ministarske konferencije o e-inkluziji iz prosinca 2008. , a na temelju Ministarske Deklaracije iz 2006. (Riga) – „ICT za inkluzivno društvo“ i pojedinih rezolucija Vijeća Europske Unije te priopćenja Europske komisije vezano uz e-pristupačnost za osobe s invaliditetom i starije osobe, Vijeće Europske Unije je 31. ožujka 2009. godine potvrdilo sljedeće zaključke i stavove (naveden je dio zaključaka):
- Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) imaju presudnu ulogu u današnjem društvu i ekonomiji te u velikoj mjeri doprinose poboljšanju samostalnosti i kvalitete života, pogotovo kod osoba s invaliditetom i starijih osoba. E-pristupačnost je preduvjet za široku rasprostranjenost upotrebe ICT-a, a troškovi njegovog osiguravanja se mogu smanjiti primjenom „univerzalnog dizajna“ (dizajn za sve) i boljom interoperabilnošću usluga i postojeće tehnologije.
- Bolja e-pristupačnost omogućava osobama s invaliditetom, starijim osobama, osobama koje žive u izoliranim područjima kao i osobama koje su u nepovoljnijem položaju zbog ekonomskih ili obrazovnih razloga da budu aktivniji u radnom smislu ili kao korisnici usluga, čime i državni i komercijalni pružatelji usluga mogu povećati krug svojih korisnika. .
- Inicijative pojedinih vlada doprinijele su poboljšanju e-pristupačnosti. No, e-pristupačnost je u Europi i dalje na nedovoljnoj razini.
Vijeće Europske Unije između ostalog ističe:
- da svi trebaju imati mogućnost pristupa uslugama koje pruža državna administracija. To uključuje i korisnike s invaliditetom i korisnike starije životne dobi te sve one koji imaju određene poteškoće vezano uz uključivanje u digitalno društvo, a pristup mora biti osiguran bez obzira na korišteni softver, komunikacijske kanale i tehnološke uređaje.
- da državne vlasti imaju posebnu odgovornost u poticanju socijalne kohezije i u tom smislu e-pristupačnosti, koristeći zakonske smjernice, postavljanje standarda i ostalo.
- potrebu usvajanja nove verzije vodiča o pristupačnosti web sadržaja (WCAG 2.0) koji je razvio World Wide Web konzorcij (W3C), a koji donosi potrebne tehničke specifikacije.
Pravni okvir u Republici Hrvatskoj
Zakonske smjernice za osiguravanje pristupačnosti weba u Hrvatskoj najizravnije su definirane u Deklaraciji o pravima osoba s invaliditetom iz 2005. i Nacionalnoj strategiji jedinstvene politike za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine. Naglašena je potreba i zahtjev za osiguravanjem pristupa informacijama i komunikacijskim sredstvima te osiguravanjem primjene i uporabe suvremenih tehnologija za sve osobe s invaliditetom. Mjera 2.9. Nacionalne strategije - „Informiranje, komunikacija i podizanje razine svijesti“ tako zahtjeva jednakost u dostupnosti i mogućnosti razmjene informacija za sve članove društva , te kroz pojedine aktivnosti potiče korištenje novih tehnologija s ciljem povećanja kvalitete života osoba s invaliditetom. Nositelj ovih aktivnosti je Središnji državni ured za e-Hrvatsku.